Temeljem članka 28. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Školski odbor na sjednici održanoj 14. 9. 2011. godine, a na prijedlog Učiteljskog vijeća donio je

ŠKOLSKI KURIKULUM

OŠ PETRA KRUŽIĆA KLIS

I. UVOD

OŠ Petra Kružića Klis obuhvaća školsko područje općine Klis, te selo Koprivno u općini Dugopolje i selo Gizdavac u općini Muć. Ukupna površina tog područja je preko 170 000 m2. Nastava na tom području bila je organizirana u 11 škola, koje su zbog malog broja učenika postupno zatvarane. Sada rade Matična škola na Klis-Megdanu te PŠ u Prugovu, Konjskom i Klis – Kosi, a zatvorene su škole: Korušca, Vučevica, Dugobabe, Bročanac, Gizdavac, Koprivno, Klis-Grlo.

Za organizaciju rada u Matičnoj školi, kao i u PŠ Prugovo veliki problem predstavlja udaljenost pojedinih sela od škola i do 25 km, te udaljenost učeničkih domova od polazne stanice autobusa. Neki učenici moraju pješačiti i do 2 km do autobusne stanice u polasku i povratku do škole, što po hladnom i kišnom vremenu nije lako ni ugodno. Slaba prometna povezanost ovog područja s Klisom, te Splitom onemogućava kvalitetniju komunikaciju roditelja s školom, te organizaciju izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti.

Za djecu iz navedenih sela u kojima su škole zatvorene, organizirana je nastava u PŠ Prugovo i to u tri čista odjeljenja od prvog do trećeg razreda. Učenici se prevoze autobusima poduzeća “Clissa”- Klis. Nakon završenog trećeg razreda učenici autobusima “Clissa”- Klis putuju u Matičnu školu na Klis-Megdanu. Učenici iz sela Dugobabe, zaseok Rožići, nastavu pohađaju u Matičnoj školi što zbog specifičnog položaja zaseoka otežava organizaciju prijevoza učenika na ovoj relaciji.

Nastava u PŠ Konjsko organizirana je u kombiniranom odjeljenju za učenike prvog, drugog i trećeg razreda. Četvrti razred ovi učenici polaze u Matičnoj školi na Klis-Megdanu.

Nastava u PŠ Klis-Kosa i ove šk. god. organizirana je u dvorazrednoj kombinaciji i to prvi i treći razred, te drugi i četvrti razred, odlukom Ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Odsjeka za prosvjetu i kulturu. Od prošle godine učenici petog razreda nastavu pohađaju u MŠ na Megdanu, a ne kao do sada u OŠ Don Lovre Katić u Solinu.

Školskim kurikulumom utvrđen je dugoročni i kratkoročni plan i program rada škole kroz izbornu nastavu, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti te druge odgojno - obrazovne programe i projekte prema smjernicama HNOS – a.

Pri izradi školskog kurikuluma stavljen je naglasak na specifičnosti škole i sredine u kojoj škola djeluje. Središte i polazište rada na sadržajima školskog kurikuluma jesu potrebe i interesi naših učenika, roditelja i lokalne zajednice. Bitne pretpostavke ostvarivanja ciljeva postavljenih u kurikulumu su: postojanje stručne kompetencije učitelja, kvalitetna suradnja na relaciji roditelji – škola, podrška i pomoć lokalne zajednice.

Školski kurikulum razrađen je po odgojno – obrazovnim područjima, te odvojen po školama i odjeljenjima. Dostupan je na mrežnim stranicama škole svim učenicima, roditeljima i ostalim zainteresiranima za rad i život naše škole.

UČENICI

ODJEL	UKUPNO	M	Ž	PUTNICI	IME I PREZIME RAZREDNIKA
MATIČNA ŠKOLA: KLIS
I. razred	12	10	2	4	Linda Milišić
II. razred	23	11	12	8	Nadana Tešija
III. razred	22	11	11	18	Lidija Radman
IV. a	17	10	7	10	Lada Radić Cvitković
IV. b	20	10	10	20	Tanja Vladušić
UKUPNO NIŽI RAZREDI	94	53	42	60
V. a	27	15	12	16	Vesna Jukić
V. b	28	17	11	27	Valerija Mlačić
VI. a	28	19	9	25	Dragana Babić
VI. b	26	16	10	22	Vedrana Balić
VII. a	23	14	9	22	Antonija Pleština
VII. b	25	16	9	18	Zorica Pelivan
VIII. a	22	6	16	22	Ante Radić
VIII. b	22	8	14	14	Gordana Čović
UKUPNO VIŠI RAZREDI	201	111	90	166
MAT. ŠKOLA - ukupno	295	163	132	226
PŠ PRUGOVO
I. razred	16	12	4	9	Željana Radić
II. razred	8	5	3	3	Elis Samardžić
III. razred	11	7	4	4	Ivanka Jurić
PŠ PRUGOVO - ukupno	35	24	11	16
PŠ KLIS KOSA
I.	3	1	2	-	Marjanka Bubić
III (komb.)	3	0	3	-	Marjanka Bubić
II.	3	0	3	-	Julija Bućan
IV. (komb.)	3	3	0	-	Julija Bućan
PŠ KLIS KOSA - ukupno	12	4	8	-
PŠ KONJSKO
I.	3	1	2	-	Vesna Glavina
II.	4	1	3	-	Vesna Glavina
III.	3	0	3	-	Vesna Glavina
II, I. - III. raz. (komb.)	10	2	8	-
SVEUKUPNO	352	193	159	242

II. JEZGROVNI KURIKULUM
Jezgrovni dio za stjecanje temeljnih kompetencija u osnovnoj školi obvezan je i zajednički svim učenicima, izuzev učenika s teškoćama, a određen je nastavnim planom i programom za osnovnu školu (N.N. br.102./2006.)
Kroz realizaciju nastavnog plana i programa učitelji imaju obvezu integrirati međupredmetne teme iz NOK-a.

III. DIFERENCIRANI (RAZLIKOVNI) KURIKULUM

1.Izborna nastava

Izborna nastava pruža svakom pojedinom učeniku mogućnost izbora nastavnog predmeta iz ponuđenih odgojno – obrazovnih sadržaja u školi.

Svrha je izborne nastave omogućavanje učeniku da slobodno kreira odgojno –obrazovni proces na način da već usvojena znanja proširi ili, u području koje ga posebno zanima ili za što ima određenu sklonost, produbi.

Sukladno Zakonu o odgoju i osnovnom obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, učenik izborni predmet koji odabere na početku školske godine mora polaziti do kraja iste. Jedina mogućnost odustajanja od izabranog predmeta izborne nastave jest zahtjev i obrazloženje u pisanom obliku od strane roditelja učenika prema Učiteljskom vijeću na početku školske godine.

U našoj školi učenici mogu odabrati izbornu nastavu iz sljedećih predmeta: vjeronauk, talijanski jezik, informatika i glazbena kultura.

Izborna nastava iz vjeronauka organizirana je za učenike 1. – 8. r. Svaka skupina ima po 2 sata tjedno nastave vjeronauka. Nastava se realizira prema Programu katoličkog vjeronauka u osnovnoj školi.

Izborna nastava iz talijanskog jezika organizirana je za učenike IV. – VIII. razreda u pet skupina koje se formiraju od učenika istih razreda.

Nastava se izvodi sukladno Nastavnom planu i programu za osnovnu školu od 2006.g.. Svaka skupina učenika ima po 2 sata tjedno.

Izbornom nastavom iz informatike obuhvaćeni su učenici predmetne nastave. Nastava se realizira 2 sata tjedno po skupini, također prema Nastavnom planu i programu za osnovnu školu iz 2006. g..

Izbornom nastavom iz glazbene kulture obuhvaćeni su učenici V. razreda, a realizira se 2 sata tjedno prema Nastavnom planu i programu za osnovnu školu iz 2006. g..

  IV. ŠKOLSKI KURIKULUM

1. FAKULTATIVNI NASTAVNI PREDMET

Škola nema organiziranu fakultativnu nastavu.

2. DOPUNSKA NASTAVA

Dopunski rad predstavlja posebni odgojno-obrazovni program koji se odnosi na učenika koji ne prati redoviti nastavni program s očekivanom razinom uspjeha, pa se privremeno za njega organizira oblik pomoći u učenju i nadoknađivanju znanja, stjecanju sposobnosti i vještina iz određenih nastavnih područja ili više nastavnih predmeta ili samo jednoga nastavnog predmeta. Ovaj oblik nastave služi i kao posebna pomoć djeci građana Republike Hrvatske koji se vraćaju iz inozemstva ili privremeno imaju boravak u Hrvatskoj. Dopunski rad se tada organizira radi bržega prevladavanja odgojno-obrazovnih razlika glede različitih školskih sustava, uspješnijega prilagođavanja novom školskom okruženju, te kao efikasan način prevladavanja jezičnih prepreka u služenju materinjim, odnosno hrvatskim jezikom. Dopunski rad se može organizirati za sve nastavne predmete izuzevši likovnu, glazbenu, tehničku i tjelesnu kulturu i izborne predmete. U našoj školi dopunska nastava je organizirana za učenike od 5. do 8. razreda iz predmeta hrvatski jezik, engleski jezik i matematika, a za učenike od 1. do 4. razreda iz predmeta hrvatski jezik i matematika.

3. DODATNA NASTAVA

Dodatni rad oblik je rada u školi koji se organizira za darovite učenike, s ciljem da učenici koji to žele i imaju za to potrebu, prošire spoznaje o nastavnom predmetu, stvore nova znanja i steknu nove vještine i navike. Za učenike 5. do 8. razreda organizirana je nastava iz predmeta: hrvatski jezik, engleski jezik, matematika i fizika. Za učenike 1. do 4. razreda nastava je organizirana iz predmeta hrvatski jezik i matematika. Uspješnost pohađanja dodatne nastave učenici mogu provjeriti sudjelovanjem na natjecanjima Znanost mladima i natjecanju iz matematike "Klokan".

4. IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI

Izvannastavne aktivnosti u osnovnoj školi podrazumijevaju učiteljevu slobodu kreiranja odgojno-obrazovnoga rada i smisao za stvaralaštvo, a istodobno i uspješan poticaj za angažiranje učenika za rad izvan redovite nastave.

Izvannastavne aktivnosti obično su povezane s određenim nastavnim predmetom ili su interdisciplinarne naravi. Načini i metode realizacije izvannastavnih aktivnosti pretežito su radioničkoga, projektnoga, skupno-istraživačkoga, samoistraživačkog tipa odgojno-obrazovnoga rada, i drugih aktivnih didaktičko-metodičkih pristupa.

Ovaj oblik aktivnosti organizira se za sve učenike – učenike prosječnih sposobnosti, darovite učenike, učenike koji zaostaju za očekivanom razinom učenja i učenike s posebnim potrebama. Naime, prakticiranje izvannastavnih aktivnosti pretpostavlja samostalnu učeničku odluku o uključivanju, što odražava i njihovo htijenje za većim uspjehom, a pokazuje i veću motivaciju za učenjem u slobodnijim okruženjima poučavanja/učenja.

Sadržaji i područja ostvarivanja izvannastavnih aktivnosti u našoj školi su raznolika. To su:

- školski zbor

- klapa "Bura"

- dramska družina

- literarna grupa

- likovna grupa

- informatika

- eko grupa

- etno grupa

- mladež Crvenog križa

- školski športski klub

Izvannastavne aktivnosti su najdjelotvorniji način sprječavanja društveno neprihvatljivoga ponašanja, a iznimno su poticajni za samoaktualizaciju učenika i samostalno-istraživačko učenje.

5. IZVANUČIONIČKA NASTAVA

Izvanučionička nastava je oblik nastave koji podrazumijeva ostvarivanje planiranih programskih sadržaja izvan škole. U izvanučioničku nastavu spadaju: izleti, ekskurzije, odlasci u kina, kazališta, galerije i druge ustanove, terenska nastava, škola u prirodi i drugi slični organizirani oblici poučavanja/učenja izvan škole. Cilj izvanučioničke nastave je učenje otkrivanjem u neposrednoj životnoj stvarnosti, u kojemu se učenici susreću s prirodnom i kulturnom okolinom, ljudima koji u njoj žive i koji su utjecali na okolinu. Rad izvan škole potiče radost otkrivanja, istraživanja i stvaranja, pogodan je za timski rad, utječe na stvaranje kvalitetnih odnosa unutar odgojno-obrazovne skupine te potiče intelektualna čuvstva. Pri organizaciji ovoga oblika rada valja voditi računa o interesima, mogućnostima i sposobnostima učenika. Izvanučionička nastava treba koristiti mogućnost interdisciplinarnoga povezivanja sadržaja različitih nastavnih predmeta. Pogodnost ovoga oblika nastave jest lakše i brže učenje. Važno je temeljito planiranje aktivnosti izvan učionice, s jasno osmišljenim ciljevima i zadaćama, sadržajno i metodički adekvatno pripremljeno. Najčešći oblici izvanučioničke nastave su školski izleti, školske ekskurzije te program poznat kao »škola u prirodi«. Plan i program ovih aktivnosti utvrđuje se godišnjim planom i programom rada škole.

Školski izlet je poludnevni ili cjelodnevni zajednički odlazak učenika i učitelja u mjestu u kojemu je škola ili izvan njega, a koji organizira i izvodi škola u svrhu ispunjavanja određenih odgojno--obrazovnih ciljeva i zadaća.

Školska ekskurzija je višednevno putovanje radi posjeta prirodnim, kulturnim, povijesnim, športskim i tehničkim odredištima izvan sjedišta škole, u skladu s određenim ciljevima i zadaćama škole. Školske ekskurzije mogu trajati najdulje tjedan dana. Razrednik je dužan upoznati roditelje s planom i programom izleta ili ekskurzije prije početka provedbe.

Škola u prirodi je oblik nastave koji se organizira višednevno na posebno odabranom prirodnom odredištu s odgovarajućim uvjetima zatvorenoga i otvorenog prostora za poučavanje i učenje. Program Škola u prirodi temelji se na godišnjem nastavnom planu i programu osnovne škole.

6. PROJEKTI

Projekt (lat.): plan, namjera, nacrt, skica.

Za svaki je projekt važno da ima cilj i rezultat, podrazumijeva složeniji zadatak koji se razlaže na jednostavnije, ima određeno trajanje, u pravilu uključuje rad više skupina učenika, te podrazumijeva suradnju i koordinaciju svih sudionika.

Ciljevi projektne nastave su: razvijanje sposobnosti za timski rad, razvijanje sposobnosti donošenja odluka, razvijanje kritičkoga odnosa prema vlastitom i tuđem radu, uviđanje nužnosti i svrhovitosti podjele rada, razvijanje sposobnosti planiranja, razvijanje samostalnosti i odgovornosti u radu, integriranje zajednički dobivenih rezultata.

Uloga učitelja:

• voditelj, organizator i programer odgojno-obrazovnog rada
• koordinator
• modelira rad
• prati i kontrolira postignuća
• potiče pozitivno ozračje
• stvara uvjete cjelovitog poučavanja
• ravnopravan je član tima

Uloga učenika:

• prikuplja podatke
• upravlja svojim radom
• uči biti strpljiv
• aktivan je
• voditelj je rasprava
• rješava probleme
• surađuje sa timom
• razvija osobnost
• stvara pozitivnu sliku o sebi
• zadovoljan zbog osjećaja osobne važnosti

Izrada učeničkog projekta - koraci:

1. Izbor teme ili problema
2. Što o tome već znamo, a što možemo saznati?
3. Plan istraživanja: tko/što/kako/gdje/kada
4. Organizacija i provedba - prikupljanje podataka, dokumentiranje
5. Prikazivanje i interpretiranje rezultata
6. Zaključci
7. Prezentacija rada

7. IZVANŠKOLSKE AKTIVNOSTI

Škola u okviru svojih mogućnosti potpomaže sudjelovanje učenika u raznim izvanškolskim aktivnostima, koje se održavaju u prostorijama škole ili negdje drugo. U školi se odvija aktivnost NK „Uskok“ iz Klisa, Odbojkaškog kluba „Dalmacija cement“, Tekwondo kluba“Solin“.

Učenici pohađaju škole stranih jezika, glazbene škole, aktivni su u ostalim sportskim klubovima, pjevaju u crkvenim zborovima, sviraju u limenoj glazbi Klis-Kosa i sl.

    V. DJECA I UČENICI S POSEBNIM POTREBAMA

Ciljevi zadatci:

Pružanje pomoći djeci s lakšim teškoćama u razvoju i senzibiliziranje ostalih učenika za njihove potrebe, pomoć i suradnju

Prilagođavanje nastavnih oblika, metoda i sredstava rada pojedinačnim potrebama učenika, kako bi se osigurao odgojno-obrazovni uspjeh svakog učenika

Uvažavanje predznanja, interesa, iskustva i mogućnosti s obzirom na dijagnosticirane teškoće učenika

Pri praćenju i ocjenjivanju učenika s teškoćama primjenjivati različite vrste ocjenjivanja s obzirom na odgojno-obrazovne ciljeve . Redovito pratiti učenikov napredak u učenju, razvoju i ponašanju i to u odnosu na samoga sebe zbog potrebe interveniranja i odabira načina daljnjega razvoja i poboljšanja.

VI. OCJENJIVANJE I VRJEDNOVANJE UČENIČKIH POSTIGNUĆA

Školsko ocjenjivanje treba sadržavati kvalitativnu i kvantitativnu procjenu svih učenikovih postignuća i zalaganja: prosudbu vrijednosti učenikova usmenoga i pisanoga odgovora; procjenu učenikovih sposobnosti i mogućnosti za ulaganje napora; procjenu o učenikovu korištenju vlastitih mogućnosti i procjenu učenikova zalaganja i rada na satu. U vrjednovanju se posebno treba posvetiti pozornost praćenju razvoja motoričkih sposobnosti i sazrijevanju u emocionalnomu području.

Stalno praćenje učenikova rada i ocjenjivanje potiču učenika i pridonose razvoju radnih

navika. Javnošću ocjene učenik ostvaruje svoja prava i razvija sposobnost samoocjenjivanja, a uspjeh pojedinca postaje potreba razreda. Vrjednovanje učenikovih aktivnosti i uspjeha treba služiti osposobljavanju za samovrjednovanje radi razvijanja svijesti o vlastitim znanjima i stečenim kompetencijama te o važnosti stalnoga učenja. Da bi razvili vještine samoocjenjivanja i samovrjednovanja, učenici moraju biti vođeni u provjeravanju procesa učenja te prilikom ocjenjivanja svojih znanja, vještina i sposobnosti u učenju i radu.

Praćenje i ocjenjivanje razlikovat će se u skladu sa shvaćanjem uloge ocjene u odnosu na

učenikov razvoj. Razlikovanje razvojnih posebnosti u obrazovnim ciklusima zahtijeva i razlike u ulozi ocjene. Tako će u prvomu odgojno-obrazovnomu ciklusu (I., II., III. i IV. razred) važno mjesto zauzimati brojčano ocjenjivanje, ali s jasnim opisom i obrazloženjem ocjene i značenja svake ocjene. Učenicima te dobi je lakše shvatiti opisivanje njihove uspješnosti ili neuspješnosti, a teže razumjeti apstrakciju brojčane ocjene. Ovo vrijedi napose za prvi razred obveznoga školovanja. U drugomu odgojno-obrazovnomu ciklusu (V. i VI. razred), a kasnije i u trećemu (VII. i VIII. razred) i četvrtomu (prva dva razreda srednje škole) bit će sve naglašenije brojčano ocjenjivanje, premda će usmeno praćenje i ocjenjivanje, kao

svojevrsno tumačenje ocjene, i dalje imati važnost u razumijevanju ocjene, odnosno, vrjednovanju učenika.

Ljestvica školskih ocjena izriče se brojkama i riječima. Svakoj brojci pridružuje se jedna ili dvije riječi koje pobliže opisuju značenje brojke. Smisao pridruživanja pojedine ocjene kakvu

rezultatu ili učenikovoj aktivnosti jest usklađenost s opisima pridruženima brojci (dovoljno – 2, dobro – 3, vrlo dobro – 4, izvrsno – 5).

Ono čime je ocjenjivač zadovoljan opisuje se riječju/ocjenom dobro. To znači da je ocjenjivač zadovoljan učenikovim postignućem, tj. da je učenik napravio ono što se očekivalo, odnosno uglavnom sve što je opisano u obrazovnomu standardu za nastavni predmet, modul ili određenu kompetenciju (socijalnu, učiti kako učiti i/ili drugu).

Tek ako kakav učenikov rad, odnosno ispitni rezultat nadmašuje očekivanja to se opisujeriječima/ocjenom vrlo dobro, što bi trebalo značiti da je ispitivač zadovoljan iznad svojih očekivanja, odnosno da učenikovo postignuće zahtijeva isticanje kvalitete rada i uložena

napora. Takvi učenici na kraju polugodišta ili školske godine mogu dobiti i posebna pismena priznanja od razrednika ili školskih ravnatelja.

Ako se koji učenici posebno istaknu originalnošću i kvalitetom svojega rada, uloženim naporom i čime sličnim što se ističe u odnosu na ostale, to označavamo riječima/ocjenom izvrsno ili odlično. Takvih obično nema mnogo pa, prema tome, ni tu riječ/ocjenu ne bi trebalo odveć često dodjeljivati za postignute rezultate, odnosno ne bi ju se trebalo dijeliti veliku broju učenika jer se uz takvo pretjerivanje gubi smisao istinskoga značenja te ocjene.

Riječ dovoljan dodjeljuje se uz ocjenu 2, a to znači da se procjenjuje da učenik može i treba postići više, odnosno da se od njega očekuje bolji uspjeh i, k tomu, dodatni napor. To također znači da je učenik dostigao postignuće toliko da zadovoljava minimum što je svim učenicima poznat kao polazište za ocjenjivanje ili je to, pak, nekim učenicima najviše (maksimum) što mogu dosegnuti. U strukovnim školama taj minimum treba biti opisan

kompetencijama koje učenik treba postići odnosno kvalitetom radova (proizvoda) koje učenik treba napraviti. Zbog novih uloga koje će školske ocjene imati u pedagoškomu vođenju nastavnoga procesa tijekom obveznoga školovanja, treba izbjegavati prečesto dodjeljivanje najviših ocjena jer se gubi pedagoški i dokimološki smisao i uloga školskih ocjena.

    VII. PRAĆENJE I VREDNOVANJE OSTVARIVANJA ŠKOLSKOG KURIKULUMA

Praćenje i vrednovanje ostvarivanja školskog kurikuluma odvija se na dva načina i to vanjskim vrednovanjem i samovrjednovanjem.

Vanjsko vrednovanje odvija se na više načina:

1. Vrednovanje koje provodi NCVVO
2. Rezultatima koje će učenici postići na raznim natjecanjima, kvizovima i sl.

Samovrjednovanje je proces trajnoga praćenja, analiziranja i procjenjivanja rada odgojno obrazovne ustanove i svih čimbenika koji ju takvom sačinjavaju, a provode ga škole.

Samovrjednovanje polazi od zamisli da svi koji sudjeluju u odgojno-obrazovnomu radu u školama najbolje poznaju prilike u njima, da su najpozvaniji za pronalaženje jakih strana svojih ustanova i mogućih nedostataka, ali također pretpostavlja da zajedničkim djelovanjem mogu utvrditi, a potom i ostvariti, ciljeve bitne za unaprjeđenje kvalitete odgojno-obrazovnoga rada. U proces samovrjednovanja potrebno je, osim djelatnika predškolskih i školskih ustanova, uključiti i učenike, roditelje, predstavnike lokalne zajednice, stručne službe i druge jer će njihovo mišljenje pridonijeti stvaranju potpune slike o tim ustanovama i omogućiti njihov bolji razvoj.

MATIČNA ŠKOLA

III. DIFERENCIRANI (RAZLIKOVNI) KURIKULUM

1. IZBORNA NASTAVA

Red. br.	Naziv predmeta	Razred	Ime i prezime učitelja
1.	Vjeronauk	1., 2., 3.	Don Miro Šestan
2.	Vjeronauk	4., 5, 6., 7., 8.	Vedrana Balić
3.	Talijanski jezik	4., 5., 6., 7., 8.	Tatjana Borović
4.	Informatika	5. – 8.	Dragan Stanojević
5.	Glazbena kultura	5.	Dragana Babić

IV. ŠKOLSKI KURIKULUM

1. DODATNA NASTAVA

Red. br.	Razred	Predmet	Ime i prezime učitelja
1.	1	matematika	Linda Milišić
2.	2	matematika	Nadana Tešija
3.	3	matematika	Lidija Radman
4.	4 a	matematika	Lada Radić Cvitković
5.	4 b	matematika	Tanja Vladušić
6.	5 b	matematika	Zorica Pelivan
7.	6 a	engleski jezik	Gordana Čović
8.	6 a,b	matematika	Antonija Pleština
9.	6 b	hrvatski jezik	Vesna Jukić
10.	7 a	matematika	Antonija Pleština
11.	7 a,b	fizika	Ante Radić
12.	8 a	matematika	Antonija Pleština
13.	8 b	hrvatski jezik	Valerija Mlačić
14.	8 a	engleski jezik	Gordana Knezović

2. DOPUNSKA NASTAVA

Red. br.	Razred	Predmet	Ime i prezime učitelja
1.	1	matematika	Linda Milišić
2.	1	hrvatski jezik	Linda Milišić
3.	2	matematika	Nadana Tešija
4.	2	hrvatski jezik	Nadana Tešija
5.	3	matematika	Lidija Radman
6.	3	hrvatski jezik	Lidija Radman
7.	4 a	matematika	Lada Radić Cvitković
8.	4 a	hrvatski jezik	Lada Radić Cvitković
9.	4 b	matematika	Tanja Vladušić
10.	4 b	hrvatski jezik	Tanja Vladušić
9.	5 a	hrvatski jezik	Vesna Jukić
10.	5 a, b	matematika	Antonija Pleština
11.	5 b	engleski jezik	Gordana Knezović
12.	6 a	hrvatski jezik	Valerija Mlačić
13.	6 b	matematika	Zorica Pelivan
14.	6 b	engleski jezik	Gordana Knezović
15.	7 b	engleski jezik	Gordana Čović

3. IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI

Red. br.	Naziv aktivnosti	Voditelj	Razred
1.	Etno grupa	Nedjeljko Ambrošić	5. – 8.
2.	Informatika	Dragan Stanojević	4 a,b
3.	Školski zbor	Dragana Babić	1. – 8.
4.	Klapa “Bura“	Dragana Babić	1. – 8.
5.	Likovna grupa	Ivana Hrgović	5. – 8.
6.	Dramska družina	Vesna Jukić	5. – 8.
7.	Dramska družina	Lidija Radman	3.
8.	Dramska družina	Linda Milišić	1.
9.	Eko. grupa	Kristina Bralić	5. – 8.
10.	Eko. grupa	Nadana Tešija	2.
11.	Literarna grupa	Valerija Mlačić	5. – 8.
12.	Nogomet	Frano Perković	4. – 8.
13.	Odbojka	Frano Perković	4. – 8.
14.	Stolni tenis	Frano Perković	4. – 8.

4. IZVANUČIONIČKA NASTAVA

Terenska nastava	Integrirana nastava	Posjete kinima, kazalištu, galerijama, muzejima i sl.	Izleti	Ekskurzije
Pantana kod Trogira	Muzej HAS-u u Splitu	HNK u Splitu	Zadar	4 razredi
Školsko dvorište	Pantana kod Trogira	Glazbena mladež	Otok Brač	7 razredi
Posjet župnoj crkvi	Posjet muzeju Nikole Tesle u Smiljanu	Muzeji Splita
Izvor Jadra – Dan voda		Gradske knjižnice
Biljke cvjetnjače		Kino predstave
Travnjaci
Svi protiv ovisnosti
Obilazak vjerskih institucija
Kliška tvrđava
Županijsko središte
Salona i kliška tvrđava
Trogir i Čiovo
Orijentacija u prostoru
Zračna luka Resnik

5. PROJEKTI

Red. br.	NAZIV PROJEKTA
1.	Dani kruha
2.	Zavičajni kliški rječnik
3.	Posjet Udruge slijepih i slabovidnih osoba u Splitu
4.	Volim Klis
5.	Vinova loza
6.	Otoci naše županije
7.	Kamen
8.	Maskenbal
9.	Žargonizam mladih – stilske vježbe
10.	Simetrija - fotografije

PODRUČNE ŠKOLE

PRUGOVO

III. DIFERENCIRANI (RAZLIKOVNI) KURIKULUM

1. IZBORNA NASTAVA

Red. br.	Naziv predmeta	Razred	Ime i prezime učitelja
1.	Vjeronauk	1. 2. 3.	Tanja Horvat

IV. ŠKOLSKI KURIKULUM

1. DODATNA NASTAVA

Red. br.	Razred	Predmet	Ime i prezime učitelja
1.	1	matematika	Željana Radić
2.	2	matematika	Elis Samardžić
3.	3	matematika	Ivanka Jurić
4.	3	engleski jezik	Marijana Buljan

2. DOPUNSKA NASTAVA

Red. br.	Razred	Predmet	Ime i prezime učitelja
1.	1	matematika	Željana Radić
2.	1	hrvatski jezik	Željana Radić
3.	2	matematika	Elis Samardžić
4.	2	hrvatski jezik	Elis Samardžić
5.	3	matematika	Ivanka Jurić
6.	3	hrvatski jezik	Ivanka Jurić
7.	3	engleski jezik	Marijana Buljan

3. IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI

Red. br.	Naziv aktivnosti	Voditelj	Razred
1.	Dramska družina	Ivanka Jurić	3
2.	Eko. grupa	Elis Samardžić	2
3.	Literarna grupa	Željana Radić	1

4. IZVANUČIONIČKA NASTAVA

Terenska nastava	Integrirana nastava	Posjete kinima, kazalištu, galerijama, muzejima i sl.	Izleti	Ekskurzije
Posjet kamenoklesarskoj radionici Župa		posjet pošti u Klisu i TZ Klis	Imotski-Makarska- Vepric
Obilazak okolice škole i promatranje prirode u jesen/proljeće		Posjet Gradskoj knjižnici Solin
Obilazak naselja Prugova		Posjet Gradskom kazalištu lutaka Split
Snalaženje učenika u prometu		Gledanje filma u kino dvorani CineStar,
Obići izvor i ušće rijeke Jadro te mlinicu u Solinu,
Posjet zračnoj luci Resnik,
Školsko dvorište

5. PROJEKTI

Red. br.	NAZIV PROJEKTA
1.	Zavičaj u prošlosti
2.	Nazivi ulica u mjestu
3.	Otoci naše županije
4.	Izradba razrednog bontona
5.	Izradba slikovnice
6.	Izradba razredne slovarice

KONJSKO

III. DIFERENCIRANI (RAZLIKOVNI) KURIKULUM

1. IZBORNA NASTAVA

Red. br.	Naziv predmeta	Razred	Ime i prezime učitelja
1.	Vjeronauk	1. 2. 3.	Don Jakov Rančić

IV. ŠKOLSKI KURIKULUM

1. DODATNA NASTAVA

Red. br.	Razred	Predmet	Ime i prezime učitelja
1.	2	matematika	Vesna Glavina
2.	3	matematika	Vesna Glavina
3.

2. DOPUNSKA NASTAVA

Red. br.	Razred	Predmet	Ime i prezime učitelja
1.	1	matematika	Vesna Glavina
2.	1	hrvatski jezik	Vesna Glavina
3.	2	matematika	Vesna Glavina
4.	2	hrvatski jezik	Vesna Glavina
5.	3	matematika	Vesna Glavina
6.	3	hrvatski jezik	Vesna Glavina

3. IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI

Red. br.	Naziv aktivnosti	Voditelj	Razred
1.	Dramska družina	Vesna Glavina	1- 3

4. IZVANUČIONIČKA NASTAVA

Terenska nastava	Integrirana nastava	Posjete kinima, kazalištu, galerijama, muzejima i sl.	Izleti	Ekskurzije
posjet kulturno povijesnih spomenika
upoznavanje županijskog središta Splita
posjet zračne luke Resnik

5. PROJEKTI

Red. br.	NAZIV PROJEKTA
1.	izrada plakata, prezentacija. projekata MOJ ZAVIČAJ U PROŠLOSTI
2.	RAZREDNE NOVINE

KLIS - KOSA

III. DIFERENCIRANI (RAZLIKOVNI) KURIKULUM

1. IZBORNA NASTAVA

Red. br.	Naziv predmeta	Razred	Ime i prezime učitelja
1.	Vjeronauk	1. – 3.	Don Jakov Rančić
2.	Vjeronauk	2. – 4.	Don Jakov Rančić

IV. ŠKOLSKI KURIKULUM

1. DODATNA NASTAVA

Red. br.	Razred	Predmet	Ime i prezime učitelja
1.	1 - 3	Matematika i hrvatski	Marjanka Bubić
2.	2. 4.	matematika	Julija Bućan

2. DOPUNSKA NASTAVA

Red. br.	Razred	Predmet	Ime i prezime učitelja
1.	1- 3	matematika	Marjanka Bubić
2.	1 - 3	hrvatski jezik	Marjanka Bubić
3.	2.  4.	matematika	Julija Bućan
4.	2.  4.	hrvatski jezik	Julija Bućan
5.	2.	engleski jezik	Gordana Knezović

3. IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI

Red. br.	Naziv aktivnosti	Voditelj	Razred
1.	Dramska družina	Marjanka Bubić	1 - 3
2.	Dramska družina	Julija Bućan	2 - 4

4. IZVANUČIONIČKA NASTAVA

Terenska nastava	Integrirana nastava	Posjete kinima, kazalištu, galerijama, muzejima i sl.	Izleti	Ekskurzije
Priroda i društvo	Dani kruha		Otok Brač
	Blagdani

5. PROJEKTI

Red. br.	NAZIV PROJEKTA
1.	Kamen
2.	Loza